sr Сrnogorski en English
Image is not available
Image is not available
Image is not available
Image is not available
Ekipa koja je
spasila brojne živote!
Image is not available

Ekipa hitne pomoći na intervenciju izlazi sa sirenom i rotacionim plavim svijetlom! Molimo sve učesnike u saobraćaju da poštuju ova obilježja i prvenstvo prolaza!

previous arrow
next arrow
Slider

Ubod krpelja

Ima više vrsta krpelja. Oni ubadaju čovjeka i životinje i hrane se njihovom krvlju. Najpoznatiji ji je ixodes ricinus poznat kao obični krpelj. Ova vrsta se nalazi u najvećem dijelu Evrope, pa i kod nas, kao i u dijelovima Azije i Sjeverne Afrike. Oni parazitiraju na domaćoj stoci, psima i ostalim životinjama sišući im krv, kao i na ljudima. Dodatak naziva ricinus potiče od toga kada se ženka nasiše dovoljno krvi postane velika kao zrno graška i podsjeća na plod biljke ricinus.

Krpelji se obično nalaze zakačeni na travkama i niskim grmovima, a prvi par nožica drže slobodno i njima se zakače na životinju ili ljude pri prolazu, obično na izletnike, ljude koji skupljaju travu kao I one koji hodaju kroz travu u kratkim pantalonama. Ženka krpelja se poslije uboda kože svoga domaćina pomoću snažne rilice pričvrsti tako da može više dana da ostane tu sišući krv. Pričvršćuju se na dijelove tijela sa tanjom kožom i gdje je dlaka kraća. Krpelji imaju veliku ulogu u prenošenju izvjesnih rikecioza. Tako svojim ubodom mogu prenijeti krpeljsku groznicu. Krpelj se obično inficira sišući krv inficiranog glodara sa Borellia duttoni, B. Berbera ili nekim drugim izazivačima krpeljske groznice. Svojim ujedom prenosi te uzročnike na čovjeka. Krpeljska groznica je ljetna sezonsku bolest. Inkubacija je obično sedam dana. Karakteristično je crvenilo i otok na mjestu uboda kao i povišena temperatura tijela (febrilni napadi 1-2 dana, rijetko više dana). U terapiji ove bolesti koriste se tetraciklini, cefalosporini ili makrolidi. Krpelji takođe mogu prenositi tularemiju i neka druga virusna oboljenja koja mogu izazvati upalu mozga (encefalitis).

Prva pomoć:

Krpelj se ne smije vaditi na silu jer njegovim stiskanjem možete ubrizgati sekret iz koksalnih žljezda u krpelju koje kod zaraženih krpelja sadrže veliku količinu spiroheta (borelioze) u krv čovjeka. Ujedno krpelj uvrće svoje rilice u kožu tako da ga je jako teško cijelog izvaditi. Treba pokušati na glavu krpelja staviti kap petroleuma (gasa), nafte ili alkohola. Može se namočiti i krpa i držati ali bez stiskanja krpelja. Ako to ne uspije treba se obratiti svom doktoru ili hitnoj pomoći. Ukoliko ste nehotice iščupali krpelja a ostala je glava ili se pojavilo crvenilo sa svrabom i otokom treba se obratiti svom doktoru.

Osnovno u prevenciji je izbjegavati mjesta gdje se nalaze krpelji i to pećine, životinjske jazbine kao i hodanje u šumi i visokoj travi u kratkim pantalonama i nezaštićenih nogu. Pažnja: Svaki ubod krpelja treba pratiti mjesec dana i u slučaju eventualnih promjena mjesta uboda (npr. crvenilo, otok, svrab, bolovi, gnojenje) javiti se svom doktoru. Nije preporučeno paliti krpelja plamenom na koži i nije svaki krpelj zaražen infektivnim bolestima.

Adresa

Menadžment Zavoda:

Vaka Đurovića bb

81000 Podgorica

Crna Gora

Kontakt

Menadžment Zavoda:

Telefon: +382 (0)20 226 081

Fax: +382 (0)20 226 082

e-mail: kontakt@zhmp.org

PIB: 02779773

© 2018 JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore - Sva prava zdržana